Znanost i filozofija

"Znanost je neobična pojava u ljudskom iskustvu: nije ideologija a brani svoje interese; nije politika a donosi sudbonosne odluke; nije pravo a ima stroge norme; nije etika a zahtijeva moralno vladanje; nije religija a vjeruje u svoju metodu; nije filozofija a s njom se stalno spori; nije umjetnost a otkriva sklad svijeta; nije tehnika a njene istine se pretvaraju u tehnologiju; nije mit a ipak to postaje; nije magija a stvara čuda; nema veliku moć ali moćnici zavise od nje; jest organizacija ali svaki njen član je sposoban; jeste institucija ali sumnja u sve; nije dogmatična ali ima pretpostavke; ima autoritete ali nije autoritarna; otkriva zakone a ne propisuje ih; ispituje pojedinačnu stvar ali joj saznanje pojedinačnog nije cilj; upoznaje dijelove stvarnosti ali joj cjelina ostaje nepoznata, proučava čovjeka ali ga ne razumije; otkriva istine ali se one jednoga dana pokažu kao zablude."    (Đ. Šušnjić)

"Opće je uvjerenje da je znanost proizvod objektivne i neosobne aktivnosti znanstvenika. Nasuprot toga, ona je jedna od najosobnijih od svih humanih stvaranja."     (J. C. Eccles)

"... znanost bez filozofije nije moguća, dok je filozofija bez znanosti nedorasla."              (D. Gjertsen)

"Povijest znanosti je znanost sama."     (J. W. von Goethe)

"Znanost je uvijek kriva: ona nikada ne riješi problem, a da pritom ne stvori deset novih."       (G. B. Shaw)

"Svi mi stojimo na ramenima naših prethodnika, je li onda iznenađujuće da vidimo dalje od njih?"

"... lukavi ljudi preziru znanje,
priprosti mu se dive,
a mudri se njime koriste."     (F. Bacon)

"Je li bolje znati ponešto o svemu nego sve o jednoj stvari?"     (Blaise Pascal)

"Imaginacija je važnija od informacije."     (Albert Einstein)

"Genij je onaj koji naizgled radi s uobičajenim sastavnim dijelovima intelektualnog problema, ali koji za razliku od drugih proizvodi radikalno različita i korisna rješenja. To jest, njegov 'ulog' je isti kao i u drugih, ali je njegova 'dobit' kreativno različita... on je prekršio tradicionalna pravila prelaženja, upotrebljavajući jezik koji se inače ne upotrebljava... On skriva (od sebe i drugih) činjenicu da je upotrebio nekonvencionalni jezik kako bi govorio o nekom problemu. Upravo ovo skrivanje prelaženja granica... karakteristično je za genija."     (A. Gouldner)

"Genijalnost graniči s ludilom i ludilo je toliko rašireno među genijalcima, da bi čovjek zdravog razuma bio upravo nenormalan među genijalnima."      (Blaise Pascal)

"Čovjek nije nikada tako nesretan kao što misli da je, ni tako sretan kao što se nadao da će biti."     (H. de Rocheford - Lucay)

"Da bi se neko društvo održalo, trebali su mu zakoni, kao što su svakoj igri potrebna pravila. Većina se tih zakona čini proizvoljnima. Oni zavise od interesa, strasti i mišljenja onih koji su ih izumili, i o osobitosti klime u kakvoj su se ljudi okupili u društvo..."        (Voltaire)

"Jedan je mudrac govorio ovako: raspravljanje se ne smije propustiti. Tko se razumije u raspravljanje, izvući će iz njega pouku. Pouka je veliki dijalog."      (Konfucije)

"Javnost će radije vjerovati u jednostavnu laž, nego u kompliciranu istinu."      (A. C. de Tocqueville)

"Najvažnija vještina učitelja sastoji se u tome da budi radost stvaranja i saznavanja."       (Albert Einstein)

"Ništa nije teže nego duboke misli izraziti tako da ih svatko može razumjeti."       (A. Schopenhauer)

"Nekada je priroda plašila čovjeka,
danas čovjek zastrašuje prirodu."      (J. Y. Cousteau)