
Ondje gdje je tlo vapnenačko, rijeke mogu nestati u zemlji. One nastavljaju teći podzemno ili opet izviru na drugoj strani, ili se ispod zemlje ulijevaju u more.
Na svom toku ispod zemlje mogu isprati goleme sustave špilja.
Od čega se sastoji vapnenac?

Zašto vapnenac propušta kišnicu?
Vapnenac je zapravo jednako tako nepropustan za vodu kao i drugo kamenje. Ali kapi kiše preuzimaju pri padu kroz zrak sićušne tragove plina ugljičnog dioksida sadržanog u zraku. I pri poniranju kroz plodnu zemlju kišnica se obogaćuje ugljičnim dioksidom. Pritom nastaje slaba kiselina, ugljična kiselina. Čista voda postaje, dakle, laganom mineralnom vodom koja sadržava ugljičnu kiselinu, a ugljična kiselina može opet otopiti vapnenac. Dolazi do kemijske reakcije pri kojoj se vapnenac pretvara u tvar nazvanu kalcijev hidrokarbonat. Na taj način kišnica proždire kalcij. Litra vode može otopiti otprilike gram kalcija iz kamena. U prilično kratkom vremenu stijene kalcija najprije dobivaju pore, zatim pukotine i napokon cijevi. Potrebno je otprilike pola milijuna godina dok iz fine pukotine u vapnenačkoj stijeni nastane metar debela cijev.
Vapnenačke stijene u
Nacionalnom parku
Sjeverni Velebit
0 komentari